U nedjelju, 18. prosinca 2011., u prostoru kafića i pizzerije San Marino u Donjoj Dubravi otvorena je 11. po redu izložba u organizaciji ZEUS-a. Troje članova udruge izložilo je po 5 svojih pjesama te naslovilo izložbu „Iskrenja“. Pjesme su prepisane rukom na papir, skenirane, grafički dorađene i potom uramljene na crne i bijele podloge. Namjera je naime bila osim pobuđivanja misli i osjećaje pri čitanju pjesama, zadovoljiti i vizualnu percepciju izloženih radova. Samo otvorenje sponzorirala je Općina Donja Dubrava, a posjetilo ga je desetak gostiju zainteresiranih za liriku i za rad ZEUS-a. Nakon uvodne riječi organizatora, riječ podrške izlagačima i udruzi uputili su načelnik Općine D. Dubrava, gosp. Marijan Varga i gđa. Milica Janjatović, umirovljena učiteljica OŠ D.Dubrava. Večer je nastavljena uz komentiranje popratnih promocijskih materijala izložbe, te uz razgovore o vrijednosti osvježivanja kulturnih sadržaja u mjestu. Mladi sudionici otvorenja pozvani su na slobodnije i odvažnije korištenje vlastitih spisateljskih, fotografskih i likovnih hobija i talenata. Cijeli je događaj potom u prijateljskom ugođaju nastavljen do kasno te večeri.

U nastavku Vam prenosimo recenziju izložbe profesora Aleksandra Mijatovića sa Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Rijeci, kao i sve izložene pjesme:

Potpišimo peticiju za reformu Hrvatskih voda:
http://www.ipetitions.com/petition/reformirajmo-hrvatske-vode/

Hrvatske vode ogroman su teret za hrvatsko gospodarstvo. Godišnje se troše stotine milijuna kuna na NEPOTREBNE regulacije. Umjesto što se nepotrebno kanaliziraju potoci usred šuma i livada, ti silni novci mogu se upotrijebiti na obrazovanje, znanost, prave investicije, plaće, mirovine...

Sve su indicije da je često jedini smisao tih nepotrebnih radova prelijevanje novaca od vodnih naknada u blagajne privatnih firmi za hidrotehničke radove. Sve su indicije da se omogućuje korupcija velikih razmjera: sve su indicije da se namještaju natječaji.

Dok je opravdano regulirati rijeke u naseljima i industriji, Hrvatske vode masovno i neselektivno reguliraju sve naše rijeke usred šuma, livada.... Radi se o tisućama kilometara vodotokova!

Znanost je pokazala svu štetnost takvog gospodarenja voda. Upravo se regulacijama (tiskanjem rijeke u usko korito i gubitkom veze s poplavnom nizinom) povećava opasnost od poplava i erozije. Vodotoci se ukopavaju, pada razina podzemnih voda, suše se šume i polja. Onemogućuje se vegetaciji da pročišćuje vodu. Uništava se turistički potencijal, rekreacija, nestaje riba, nestaje prirodna baština.

Predstavljamo Vam novi slideshow, ovaj put na engleskom jeziku. Namjera nam je proširiti glas o našim rijekama kao nacionalnom brandu posvuda po Europi i svijetu. Prezentaciju možete pogledati na sljedećoj adresi:

http://vimeo.com/31304646

Nijedna zemlja nema tako raznolike i tako očuvane rijeke, od Drave i Dunava, preko Mrežnice i Kupe do Zrmanje i Krke. Osim što su one estetski lijepe, doprinose kvaliteti života i zdravlju te su ponos Hrvatske, očuvane rijeke imaju i jasan gospodarski značaj: u uskoj su vezi s zalihama pitke vode - strateškom resursu Republike Hrvatske. Očuvana vegetacija uz rijeke omogućava vrlo efikasno pročišćavanje vode i cijeđenje u podzemne zalihe. Rijeka s očuvanom zaobaljem čini izvrsnu prirodnu obranu od poplava - upravo su regulirane rijeke u Europi odgovorne za katastrofalne štete od poplava. Rijeke su i rastući veliki turistički resurs.

 Ako imate prijatelje, poslovne partnere ili ostale kontakte u inozemstvu, pokažite im što imamo!

Za vikend, 29. i 30. listopada 2011., više se od 50 delegata iz Hrvatske, Austrije, Mađarske, Srbije i Slovenije sastalo na međunarodnoj konferenciji u Budimpešti koju je organiziralo mađarsko Ministarstvo ruralnog razvoja u suradnji s WWF-om. Svrha konferencije bila je odrediti sljedeće korake vezano uz zaštitu Mure, Drave i Dunava kao Prekograničkog UNESCO-vog rezervata biosfere. Među sudionicima konferencije bili su i predstavnici Vlada zaduženi za pitanja okoliša iz svih pet zemalja, kao i izaslanici nevladinih organizacija i partnera koji pružaju podršku, poput UNESCO-a, Ramsara ili Wetlands Internationala. Na toj su konferenciji dogovoreni koraci ka uspostavi prvog zaštićenog područja u svijetu koje će dijeliti pet zemalja i njime zajednički

upravljati. U ožujku ove godine Hrvatska, Austrija, Mađarska, Srbija i Slovenija potpisale su ministarsku deklaraciju kojom ujedinjuju svoja zaštićena riječna područja pod nazivom Međunarodni rezervat biosfere.