Tijekom godina, nekoliko sam puta
imao priliku posjetiti Međimursku regiju u kojoj imam mnogo prijatelja. Profesionalni
put doveo me do otkrivanja jednog od europskih mjesta s najvećim stupnjem
očuvanja riječnih i kopnenih ekosustava. Među tim mjestima posebice valja istaknuti
riječni ekosustav kojeg su formirale rijeke 
Mura i Drava.

S jednog od svojih posjeta tom
području sjećam se kako sam se čamcem spuštao niz rijeku Muru. S osobnog
gledišta, to je bilo jedno od mojih najbogatijih životnih iskustava. Obalna
šuma iznimno je očuvana, fauna bujna – posebno ptice, a kod riječne strukture
vidljiv je utjecaj čovjeka.

Tijekom međunarodnog simpozija pod nazivom «DRAVA RIVER VISION» održanog u Mariboru
od 23.-25. rujna 2008. godine, u sklopu LIFE projekta usvojena je i potpisana
Deklaracija o rijeci Dravi.

Deklaracija o rijeci Dravi temelji se na
zajedničkom pristupu upravljanja vodama, zaštiti od poplava, korištenju
energetskog potencijala i zaštiti biološke raznolikosti i prirode svih pet
država pripadnica riječnog sliva: Italije, Austrije, Slovenije, Mađarske i
Hrvatske, te predstavlja okvir buduće zajedničke vizije i cjelovitog
upravljanja riječnim slivom.

Skupina ljubitelja prirode iz Međimurja duže je vrijeme planirala podvig

spusta po rijeci Muri od njene najsjevernije plovne točke do ušća u Dravu.



Lorand, Denis, Daniel, Damir i Goran učestalo odlaze na spusteve vlastitim

čamcima po našim rijekama. Najduži do sada bio je onaj iz 2000. godine kada

su u osam dana veslali punih 240 km rijeke Drave od Legrada

do Aljmaša na Dunavu. To je bila akcija više zaštitara prirode i uz apel

zaštite rije Drave.



od tada prolaze kraće dionice, najčešće stare tokove Drave uz hidroelektrane i

prirodni tok Drave od Donje Dubrave prema Podravini. Također, Muru u Međimurju.

Sudjelovali su u akciji 8 država protiv hidroelektrana na spustu Murom u Sloveniji

i u pratnji svjetski poznate maratonke plivačice Mimi Hughes kada je u lipnju

2007. plivala tok Drave od Bad Radkesburga do Dunava.





Mura je u Međimurju i djelu Podravine posljednja europska prirodno meandrirana

rijeka. Njene obale nisu u potpunosti kanalizirane, obiluje prirodnim rukavcima

i specifičnim biotopom. Najpoznatije stanište velikog broja rijetkih biljnih i

životinjskih vrsta je Muršćak u Domašincu, no Mura zaista obiluje bogatstvom

flore i faune. U gornjem toku je prava alpska brza i opasna rijeka, u Pomurju hitra

nizinska rijeka, a u Medjimurju se razlije i ima mnoštvo riječnih ada, šljunčanih

sprudova i rukavaca. Tu je i utok riječice Krke koji je posebno interesantan.

Do iznad Spielfelda u Austriji Mura je, nažalost, pretvorena u niz

od tridesetak hidroelektrana i samim time sjevernije od te pozicije nije mouguće

ploviti njome.





Prošle subote, 21. lipnja, 2008. naši akteri su se, uz povremeno uključivanje prijatelja

Simone, Nenada i Zlatka,  upustili u ekspediciju - raft Murom u duljini 132 km. Pod geslom

"Mura nas fura" krenuli su sjeverno od Spielfelda i nakon četiri dana stigli u Legrad.

Cilj ove akcije je upozoriti na prirodne ljepote Mure koja ne uživa dovoljno zaštite u

nijednoj od zemalja kojima prolazi - Austrija, Slovenija, Mađarska, Hrvatska.

Još uvijek su "živi" projekti izgradnje vodenih stuba odnosno hidroelektrana koje bi

imale značajni negativan utjecaj na život rijeke, također brojni projekti kanaliziranja i

odsijecanja rukavaca Mure od njenog glavnog toka prijetnja su održanju zdrave dinamike.



Prirodne rijeke postaju naše najveće bogatstvo, isto kao što slatka voda u globalnim

razmjerima postaje najtraženiji i najskuplji resurs. Stoga, ova šačica hrabrih i upornih

želi prenijeti široj masi ljudi poruku da su projekti izgradnje hidroelektrana i tome

slični zahvati velikih razmjera opasni po očuvanje zdravog okoliša. Može se reći da

su spoznaje poražavajuće. Naime, hidroelektrane imaju više negativnih utjecaja nego

pozitivnih, a negativni su:    

   1. Drastično reduciraju razinu protoka rijeke: Kanalizirajući rijeku radi energije,

      hidroelektrane uzimaju tok potreban za zdrave ekološke sustave. Brojni rukavci

      su isušeni isto kao i kompletni tok ispod brane. Cjelokupna razina vode u rijekama je

      snižena do te mjere da razina podzemnih voda u cijelom području ispod brane drastično

      pada. Rezultat su isušeni bunari, pad plodnosti oranica, sušenje velikih kompleksa šuma,

      čak i urušavanje objekata uslijed urušavanja isušenog tla.

   2. Pojačano smanjuju osvježavanje vode kisikom. To je posebno vidljivo u umjetnim

      akumulacijama gdje uslijed smanjenog udjela kisika ima veoma malo živih mikor organizama

      potrebnih za hranjenje riba i ostalog živog svijeta.

   3. Hidroelektrane usporavaju riječni tok i poremećuju riblje migracije

   4. Hidroelektrane mijenju temperaturu vode, stajaćica u akumulaciji se zagrijava, time se smanjuju

      brojnosti određenih vrsta, čak i potpuno nestaju. Ogromne akumulacije mijenjaju

      mikroklimu što rezultira povećanjem broja oboljelih u populaciji ljudi (posebno

      dišnog sustava uslijed povećane vlage zraka)

   5. Brana blokira rijeku i svi migracijski putevi riba i ostalog živog svijeta, pa i ljudi,

      budu grubo prekinuti. Najveći problem je putovanje hranjivih tvari koja umjesto da cirkulira

      cijelim tokom rijeke, bude zarobljena u bezživotnom jezeru.

   6. Bujični rad hidroelektrane je jedan od najvećih negativnih utjecaja na okoliš. Prije su godišnje

      postojale proljetna i jesenska bujica. Hidroelektrane pomoću brane mijenjaju razdoblja protoka i bujica

      Zadržavanjem i puštanjem vode iz akumulacijskog jezera da bi proizveli što veću količinu električne

      energije učestalo mijenjaju razinu vode u rijeci i njenim rukavcima iz razdoblja s premalo vode u

      razdoblja s previše vode. Takav način najprije uništava tisućama godina uhodan ritam mijena i života

      kod živih bića, također snažno erodira obale rijeke i vegetaciju. Uništena prirodna mijena niskog i visokog

      vodostaja rijeke rezultira usporenim ili potpuno devastiranim reprodukcijskim ciklusom za brojne vrste.

   7. Brane hidroelektrane zadržavaju sediment i hranjive tvari. Sediment (pijesak ili mulj) se taloži na dnu jezera

      i tako onemogućuje mrijest ribe. Nanos rijeke koji se taloži u gornjem dijelu jezera sadrži velike količine

      teških onečišćivača koji su rezultata ispusta iz većih naselja i gradova.

Rekreacijsko-avanturisticki spust Spielfeld-Legrad krece ovog petka, 20.06.2008. 

 Posadu cini 8 osoba, svi u palavama (tip kanua) krecu u petak, a previdjeno stizu u srijedu, 25.06.2008. na plazu Sip u Legradu. 

Goran, Lorand, Daniel, Zlatko, Denis i ostali iskusni su veslaci na nasim rijekama. Nikada ne koriste motorne camce, uvijek odveslaju kompletne dionice. Vecina njih je godine 2001. odveslala 8 dana od Legrada do Aljmasa na Dunavu.

 Ovaj poduhvat ima za cilj pronijeti ideju o proglasnjeu Biosfernog rezervata Mura-Drava-Dunav izmedju drzava Austrija-Slovenija-Madjarska-Hrvatska-Srbija. Takodjer i ljepotu prirodnog toka rijeke Mure kao i komplentnog neponovljivog krajolika podalpske nizine.

Uskoro se javljamo sa izvjescem sa spusta Spielfeld-Legrad.