Zanimljivosti o Posebnom zoološkorm rezervatu "Velikom Pažutu" - smaragdu optočenom Murom i Dravom
Najveća vrijednost mursko-dravske regije, u europskim okvirima, jest visoki stupanj biloške različitosti. Više od 40 parova orla štekavca, 110 parova crnih roda i značajan broj malih vranaca obitava duž rijeka Mure i Drave. Više od 50 ribljih vrsta i 54 vrsta vilin konjica pokazatelji su prirodnosti rijeka, uključujući i malu čigru, izvrstan bio-indikator visoko ugroženih prirodnih rijeka širom Europe (Schneider-Jacoby '94).
Zeleni koridor močvara, pašnjaka i nizinskih šuma oblikovan rijekama Dravom i Murom od Austrije, pa sve dolje do Dunava ključni je element europske eko-mreže. Nekoliko je slučajeva u Europi gdje su takve rijeke i prirodna područja povezana aluvijalnim naplavnim površinama preko velikih udaljenosti i preko intenzivno obrađivanih područja, i bez prekida. Posebni zoološki rezervat Veliki Pažut je grlo, poveznica unutar lanca jedinstvenih naplavnih područja. On zaštitom obuhvaća prirodno ušće Mure u Dravu i spoj između dviju rijeka. Ovdje ponovno počinje prirodna dinamičnost Drave, nakon grubih poremećaja od strane hidro-elektrana u Austriji, Sloveniji i Hrvatskoj. Istodobno tu je i početak mađarskog Nacionalnog parka Dunav-Drava. Taj je nacionalni park najveće zaštićeno područje u regiji, pokrivajući više od 50 000 ha.
Posebni zoološki rezervat "Veliki Pažut" od ogromnog je značaja za očuvanje visoke biološke različitosti rijeka Drave i Mure. Najznačajniji činitelj je prirodna dinamika obiju rijeka koje oblikuju vrlo bogat aluvijalni reljef. Reljef se sastoji od različitih aluvijalnih staništa kao što su prirodne riječne obale, pješčane uvale, riječni otoci (ade), zatravljeni prirodni nasipi, pritoke, mješovite šume, trstici i vrbici, močvare, rukavci i jezerca.
Predloženi kanal kroz zaštićeno područje zaustavit će prirodnu dinamiku i uzrokovat će velike promjene u vegetaciji, nošenju sedimenta, razini podzemne i površinske vode i u hidrologiji. Mnogi od značajnih staništa kao što su strme obale, pješčane uvale, pritoci potpuno će nestati kada će Drava i Mura biti premještene, kao što je to isplanirano, u kanal koji je s obje strane asfaltiran.
Također, vrijednosti ovog prostora - biološke, pejzažne i rekreativne - većsu fragmentarno obrađivane od više autora (Kranjčev, Schneider-Jacoby, Jelušić, Čižmešija, Movčan i dr.), a nazoćnost kupača i izletnika, te promatrača ptica dodatno ih potvrđuje. Podsjećamo da je Veliki Pažut zaštićen 10. prosinca 1998. kao posebni zoološki rezervat, temeljem Zakona o zaštiti prirode. To u zakonskom smislu znači: "Posebni rezervat je područje u kojem je posebno izražen jedan ili više neizmjenjenih sastojaka prirode, a osobitog je znanstvenog značaja ili namjene." (NN, br. 30/94 i 72/94). Nadalje: "U posebnom rezervatu nisu dopuštene radnje koje bi mogle narušiti svojstva zbog kojih je proglašen rezervatom, kao branje i uništavanje biljaka, uznemiravanje, hvatanje i ubijanje životinja, unošenje alohtonih vrsta, melioracijski zahvati, razni oblici gospodarskog i ostalog korištenja i slično.
Predloženo asfaltiranje obala biti će neprirodna zapreka migracijama visoke divljači, jer divljač ne može fizički prijeći preko tog kamenja. Ne može se popeti na obalu. Ove konstrukcije također uništavaju mjesta za gniježđenje vodomara, obalne lastavice i pčelarica. Predložena sječa 9 ha šume topole unutar Posebnog rezervata Veliki Pažut, koji ukupno ima samo 70 ha šume nikako ne može biti prihvatljiva. Ovo su izuzetno važna staništa za pješčanog žalara, gaka kvakavca, riječne prutke, zelenonoge prutke i potencijalno mjesto za gniježđenje orla štekavca. Jedan par ovih veličanstvenih orlova hrani se na područjuVelikog Pažuta, ali stvarno gnijezdi na mađarskoj strani u Nacionalnom parku Dunav-Drava (prema prof. Mayer, Peć).
Predloženi kanal ne prati prirodni tok Mure. On je kompletno novi kanal, potpuno neprirodnog oblika. Prirodna rijeka mora, da bi bila stabilna i obavljala sve svoje prirodne funkcije, mijenjati svoj tok. Zakonom je zabranjeno iskorištavanje zaštićenih područja. Eksploatacija šljunka nije dopuštena!
Projekt prokopa i kanaliziranja Drave na samom ušću Mure uzrokovat će nekoliko negativnih efekata na mađarski nacionalni park Dunav-Drava. Bočna erozija će se pojačati nizvodno od ušća i nivo podzemnih voda će pasti. Uz to, planirani prokop obuhvaća djelomično i mađarski teritorij o čemu ravnateljica parka Dunav-Drava nije bila obavještena.
Planirani kanal dugačak je 1 600 m i počinje na 237.6 kilometru Drave -prokapanje kroz šumu u sklopu Velikog Pažuta- pa sve do 236. kilometra do krajnjeg vrha otoka na ušću Mure u Dravu. Prema zakonu svaka regulacija vodotoka duža od 1 kilometra mora biti popraćena izradom Studije utjecaja na okoliš i potvrđena od strane javnosti! Nijedan uvjet nije zadovoljen, a javnost je potpuno zaobiđena, početni radovi su se odvijali u tajnosti.
Moramo shvatiti da je ovaj prokop kod Legrada samo dio ogromnog projekta kanaliziranja Drave. Predloženi opeg radova kroz Posebni zoološki rezervat Veliki Pažut pokazuje da strategija upravljanja vodama u Hrvatskoj ide u smjeru većeg reguliranja toka Drave, a na isti, neprirodan i po prirodu poguban način. Za cijeli taj projekt neophodna je i zakonski obavezna Studija utjecaja na okoliš!
Projket kanaliziranja rijeke Drave i asfaltiranja ušća Mure u Posebnom zoološkom rezervatu Veliki Pažut mora biti hitno zaustavljena zbog vrsta Crvene knjige koje će biti ugrožene radovima tijekom proljeća i ljeta!
Činjenice:
-predloženi trenutni projekt duži je od 1 km
-najvažnija staništa i dinamičnost zaštićenog područja Veliki Pažut biti će izgubljena (simulacija jako dobro prikazuje utjecaj u promjenu pejzaža)
-nije učinjena Studija utjecaja na okoliš
-direktni utjecaj na zaštićena područja u Mađarskoj (Nacionalni park Dunav-Drava)
-kršenje nekoliko međunarodnih konvencija (Dunavska, Ramsarskam Helsinška, Espoo)
-projekt je financijski promašaj koji ne može biti prihvaćen od strane nove hrvatske Vlade (protivi se vodnome aktu u Baden- Württembergu - presiromašni smo da bismo novčano poduprli tako opsežne radove)
-Molimo da uočite, da opseg koji je od strane javnog poduzeća Hrvatske vode predočen, samo malen dio mnogo većeg zahvata hidroregulacije i kanaliziranja Drave na hrvatsko-mađarskoj granici.
Još uvijek vjerujemo da će nova hrvatska Vlada, novo Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog planiranja, ali i Hrvatske vode i Državna uprava za vode zaustaviti projekt prokopa, jer je sve više ljudi svjesno da se u Europi mijenja način upravljanja vodama. Inače, tko zna što će se desiti sutra u Posebnom zoološkom rezervatu Veliki Pažut?
